Zakon o 'stranim agentima' za zemlje na nišanu Moskve
Manje od godinu dana nakon što su iz procedure povukle planirani zakon o "stranim agentima", vlasti u Republici Srpskoj, jednom od dva bh. entiteta, usvojile su ovaj zakon na sjednici Narodne skupštine krajem februara.
Iako su posljednji put kritike međunarodne zajednice, medija i nevladinog sektora, urodile plodom, ovaj put su vlasti u RS ekspresno kroz proceduru "progurale" zakon i usvojile ga.
Ovo je jedan u nizu sličnih zakona pisanih po uzoru na rusko zakonsko rješenje, koji su u svakoj zemlji gdje su bili usvojeni prouzrokovali turbulencije, žestoko protivljenje nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, pa i demonstracije.
Moskva svojim zakonima predstavnike civilnog društva i nevladinog sektora koji se finansiraju iz inostranstva karakteriše kao "strane agente", i tu etiketu koristi za suzbijanje nezavisnih medija i eliminaciju političkih protivnika.
Uticaj ovih zakona se širi i van granica Rusije.
U Gruziji i Kirgistanu, bivšim sovjetskim republikama, zakoni kojima želi da se suzbije uticaj nevladinih organizacija su usvojeni tokom prošle godine.
Na Kavkazu, u Gruziji, vladajuća partija je nakon propalog pokušaja 2023. godine, sredinom maja 2024. ponovo izglasala zakon, nakon čega su Gruzijci izašli na ulice da protestuju.
U srednjeazijskoj zemlji, Kirgistanu, predsjednik Sadir Džaparov (Sadyr Japarov) je početkom aprila prošle godine potpisao zakon, te je on i stupio na snagu.
Srbija i Crna Gora su na jesen 2024. godine takođe počele uputile u zakonsku proceduru svoja zakonska rješenja o "stranim agentima", uprkos protivljenju nevladinog sektora, i reakcijama SAD i EU.
Ni Evropska unija nije pošteđena ovih nedemokratskih metoda, pa je u Mađarskoj zakon o zaštiti suvereniteta već na snazi, a u susjednoj Slovačkoj se planira slično rješenje.
Rusija je 2012. usvojila zakonske izmjene u kojima se pojavljuje pojam "stranog agenta", prema kojem neprofitne organizacije mogu biti tako okarakterisane ukoliko primaju sredstva iz inostranstva, i pokušavaju da utiču na donosioce političkih odluka i javno mnenje.
Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) je 2017. stavljen na listu stranih agenata, a tokom februara ove godine proglašen je za "nepoželjnu organizaciju" u Rusiji, čime im je praktično zabranjen rad u toj zemlji, a svako ko sarađuje sa RSE je izložen potencijalnom krivičnom gonjenju.
01 / 08
1
Zakon o "stranim agentima" usvojen u RS
Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija usvojen je na sjednici Narodne skupštine RS 27. februara.
Prošle godine, tokom maja, ovaj zakon je povučen sa dnevnog reda parlamenta na doradu.
Sudeći po usvojenom zakonu, izmjene su samo kozmetičke prirode, jer su tekstovi praktično identični.
Proruski orijentisani entitetski predsjednik, Milorad Dodik, u drugoj polovini januara je najavio da će se zakon vratiti u proceduru.
Povučeni zakon definiše "agenta stranog uticaja", obavezuje nevladin sektor na redovno izvještavanje o finansiranju iz inostranstva, i uvodi obavezu dodatne registracije.
Takođe traži od organizacija da redovno izvještavaju o prihodima iz inostranstva, a u slučaju narušavanja "integriteta RS", postoji i mogućnost zabrane djelovanja.
Entitetsko Ministarstvo pravde po njemu ima obavezu da prati aktivnosti neprofitnih organizacija ne samo na teritoriji RS, nego i u cijeloj BiH.
Iako su vladajući u RS, predvođeni Dodikom, tvrdili da je zakon zasnovan na američkom zakonu FARA (Foreign Agents Registration Act), istraživanje RSE je utvrdilo da je zakon mnogo sličniji ruskom zakonu iz 2012. godine.
Usvajanje zakona su osudili, između ostalih, Evropska unija, Ujedinjene nacije, Evropska organizacija za bezbjednost i saradnju (OEBS), Savjet Evrope.
Još prošle godine kada je zakon prvobitno bio u proceduri, 46 udruženja i pojedinaca je pisalo poslanicima NSRS, tražeći da ne glasaju za zakon.
Reporteri bez granica su takođe ocijenili da ga treba povući iz procedure.
Posljednjih godina, pojačavaju se pritisci vlasti u RS na nezavisne medije.
U avgustu 2023. godine su usvojene izmjene Krivičnog zakonika, kojima se kriminalizuje kleveta, uprkos upozorenjima međunarodne zajednice da se radi o udaru na slobodu mišljenja.
Vlasti takođe planiraju i izradu zakona o medijima, o kojem se u javnosti vrlo malo zna.
2
Novi pokušaj u Gruziji
Uprkos nedjeljama protesta protiv tzv. "ruskog zakona" u Tbilisiju i gradovima širom zemlje, vladajući u Gruziji su 14. maja prošle godine usvojili zakon o "stranim agentima".
U martu 2023. godine, zbog masovnih protesta, zakon je povučen iz procedure.
Zakon se opet našao u parlamentu, s tim što je izraz "agent stranog uticaja" zamijenjen terminom "organizacija koja promoviše interese strane sile", ali je ostatak teksta isti.
U njih spadaju mediji i nevladine organizacije koji primaju više od 20 odsto finansiranja iz inostranstva.
Novi zakon pogađa nevladine organizacije i nezavisne medije, koji početkom svake godine imaju obavezu da podnesu finansijski izvještaj Ministarstvu pravde.
On mora da sadrži, između ostalog, podatke o izvoru finansiranja, količini dobijenih sredstava i njihovom utrošku.
Ministarstvu će biti dozvoljena široka ovlašćenja u praćenju rada NVO sektora i medija, uključujući i mogućnost pretrage ličnih podataka, što je u suprotnosti sa drugim gruzijskim zakonima koji ih štite.
Za nepoštovanje zakona, moguće su kazne više od 8.000 evra.
Vlasti predvođene strankom "Gruzijski san" insistiraju da je cilj zakona povećanje transparentnosti i spriječavanje "štetnog stranog uticaja" na političkoj sceni.
Zvaničnici Evropske unije su ranije upozoravali da bi usvajanje spornog zakona uticalo na evropski put Gruzije, a Financial Times je pisao da postoji mogućnost da EU zamrzne kandidaturu za članstvo ove zemlje.
Vašington je takođe protiv zakona, te je zbog njega najavio vizna ograničenja za službenike gruzijske vlade i reviziju bilateralnih odnosa sa Tbilisijem.
Predsjednica Gruzije, Salome Zurabišvili (Zourabichvili), uložila je 18. maja veto na ovaj zakon, ali ga je parlament kasnije odbacio.
Gruzijci protestuju protiv zakona otkad su ga vladajući ponovo uputili u proceduru, a vladajući su suzbijali demonstracije vodenim topovima, suzavcem i gumenim mecima.
3
"Kopija ruskog zakona" u Kirgistanu
Parlament u Biškeku, Džogorku Keneš, 14. marta je usvojio izmjene Zakona o neprofitnim organizacijama, a predsjednik ga je potpisao 2. aprila čime je zvanično počeo da važi.
Prema zakonskim izmjenama, sve nevladine organizacije koje primaju novac iz inostranstva i bave se političkim aktivnostima će biti obilježene kao "strani predstavnici".
Političke aktivnosti predstavljaju pokušaj uticaja na državne institucije i javno mnenje.
Organizacije će morati da prođu finansijske revizije jednom godišnje, te da vlastima obezbijede sve detalje oko svojih zaposlenih i njihovih plata.
Svoje aktivnosti i priliv sredstava moraju da prijave nadležnom organu, ali i da proslijede medijima, ili da objave na društvenim mrežama.
Organizacijama djelovanje može biti zabranjeno na period do šest mjeseci, ali ako se u tom periodu ne usaglase sa važećim državnim zakonima, mogu biti isključene iz državnog registra, čime se de facto stavljaju van zakona.
Inspekcije mogu biti samo jednom godišnje – ukoliko pravosudne institucije drugačije ne odluče.
Pravna klinika "Adilet", jedna od najvećih organizacija koje se bave ljudskim pravima u ovoj zemlji, i kirgistanski sajt za provjeravanje činjenica "Factcheck.kg" su u svojoj analizi ustanovili da je zakon većim dijelom kopija ruskog.
Poslanica Nadira Narmatova je osoba koja stoji iza zakona, a ona je zajedno sa drugim poslanicima sličan zakon pokušala da "progura" i prije deset godina.
Ona i više od 30 poslanika 90-članog parlamenta, ponovo su uputili zakon u zakonodavnu proceduru tokom 2022. godine.
Dok je zakon još bio u proceduri, SAD su izrazile zabrinutost zbog njegovog mogućeg usvajanja.
4
"Odbrana suvereniteta" u Mađarskoj
Istovremeno, Mađarska, iako je članica Evropske unije, pokušava da se ugleda na Rusiju svojim zakonima o stranom uticaju.
Vlasti predvođene desničarskim premijerom Viktorom Orbanom su u decembru 2023. usvojile Zakon o odbrani nacionalnog suvereniteta .
Taj Zakon predviđa osnivanje Kancelarije za zaštitu suvereniteta, sa širokim ovlašćenjima, čija je nadležnost istraga političkih aktivnosti koje se finansiraju stranim novcem.
Zbog kršenja zakona, u određenim situacijama postoji i mogućnost zatvorskih kazni.
Evropska komisija je u februaru pokrenula proceduru protiv zakona, tvrdeći da krši EU propise.
Kako prenosi Reuters, Venecijanska komisija je takođe upozorila da bi uspostavljanje Kancelarije moglo voditi ka arbitrarnoj i politički motivisanoj primjeni zakona.
Mađarska je još 2017. godine usvojila sličan zakon, čiji je cilj bio obračunavanje sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, ali je on poništen 2020. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa pravilima EU.
5
Organizacije "sa stranom podrškom" na meti slovačkih vlasti
Po uzoru na Mađarsku, susjedna Slovačka je pokrenula proceduru da usvoji sličan zakon, nekoliko mjeseci nakon što je novi premijer Robert Fico došao na vlast.
Krajem aprila, u prvom čitanju je odobren tekst zakona koji propisuje da su sve organizacije koje godišnje iz inostranstva dobijaju najmanje 5.000 evra, "organizacije sa stranom podrškom".
Slovački Amnesty International je u saopštenju naveo da se radi o "direktnom napadu na civilno društvo", i "fatalnom birokratskom i finansijskom opterećenju" za nevladin sektor, ukoliko zakon bude usvojen.
One će morati vlastima da daju informacije o identitetu donatora ili zajmodavaca, a postoji mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova novčano kazni ili čak rasformira organizacije koje ne rade u skladu sa zakonom.
Komesar za ljudska prava Savjeta Evrope, Majkl O'Flaherty (Michael O'Flaherty), u pismu slovačkoj parlamentarnoj većini je poručio da zakonske izmjene "nisu kompatibilne" sa evropskim standardima.
6
Desničari u Bugarskoj ne odustaju od popisivanja "stranih agenata"
Opoziciona, proruska stranka ekstremne desnice "Preporod" je predložila zakon prema kojem bi organizacije, umjetnici ili novinari koji primaju novac iz inostranstva morali da se registruju kao "strani agenti".
Takođe bi im bilo zabranjeno da rade na državnim obrazovnim institucijama, da učestvuju u projektima koje finansira Vlada, ili da komentarišu političke događaje. Zakon je pao već na prvom koraku, kada nije dobio podršku parlamentarnog Odbora za kulturu, 20. septembra.
Ipak, iz ove stranke najavljuju da će ga "predlagati dok ne bude usvojen". Predstavnici civilnog društva u Bugarskoj su osudili ovaj prijedlog zakona, kao pokušaj da se grantovi iz inostranstva opišu kao "prljavi novac".
Iako pokušavaju da svežu ruke nevladinom sektoru koji se finansira iz inostranstva, članovi ove stranke su sami više puta koristili grantove iz drugih zemalja Evropske unije ili Sjedinjenih Država.
Nakon vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 27. oktobar, više će se znati o tome da li ovo zakonsko rješenje ima budućnost.
7
"Agenti stranog uticaja" sporni za proruske stranke u Crnoj Gori
Koalicija dvije proruske partije u Crnoj Gori smatra da je hitno potrebno predložiti Zakon o agentima stranog uticaja.
Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija, stranke su dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, u saopštenju 9. oktobra je navela da bi se zakonom uredilo "funkcionisanje stranih agentura koje pod plaštom nevladinih organizacija pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku".
Nevladine organizacije i opozicija su takav zahtjev ocijenili kao ozbiljnu prijetnju po demokratiju i evropske integracije, dok je Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici saopštila da je "duboko zabrinuta" zbog najave o zakonu.
Ideju o zakonu su osudile i Kancelarije Evropske unije i Ambasada Velike Britanije u Crnoj Gori, a prijedlog nema ni podršku Demokrata i Pokreta Evropa Sad, druge dvije stranke koje čine parlamentarnu većinu.
Iz ove dvije stranke, koje su svojevremeno funkcionisale u sklopu političke koalicije Demokratski front, saopštili su da u Crnoj Gori postoji " više 'NVO' koje funkcionišu izvan i iznad zakona i sebi daju za pravo da nonšalantno dijele moralne lekcije i etikete političkim, ali i državnim institucijama".
Zahtjev je objavljen dan nakon što je jedna od najuticajnijih nevladinih organizacija, Međunarodni forum za demokratske studije, objavio izvještaj u kojem su istakli da Kremlj pokušava uticati na crnogorske izbore podrškom proruskim političkim grupama.
Dan nakon burnih reakcija koalicionih partnera i opozicije, iz koalicije na čelu sa Andrijom Mandićem je saopšteno da će zakon biti napisan po uzoru na američki FARA (Foreign Agents' Registration Law), što je i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, koristio kao argument prilikom predlaganja sličnog zakonskog rješenja.
Ipak, taj zakon tretira drugačija pitanja od rada neprofitnih organizacija, nego uglavnom targetira pranje novca, korupciju, terorizam i zaobilaženje američkih sankcija.
Komentarišući za RSE, analitičar Zlatko Vujović je izjavio da ovakav zakon ima dva cilja – obračun sa prozapadno orijentisanim kritičarima režima, i zastrašivanje građana kako ne bi javno kritikovali vlast.
On je takođe upozorio da je u Crnoj Gori na djelu intenziviranje procesa, čiji konačni cilj je prekid pregovora sa EU.
8
Proruska stranka u Srbiji želi popisivati 'strane agente'
Oznaka "strani agent" mogla bi da postane zakonska obaveza za nevladin sektor u Srbiji, ako tamošnja Skupština usvoji predloženi akt o agentima stranog uticaja .
Takav prijedlog u skupštinsku proceduru uputili su osnivači Pokreta socijalista, čiji je osnivač proruski potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, nekada blizak bivšem predsjedniku Srbije i Jugoslavije, Slobodanu Miloševiću.
Kao drugi predlagači sličnih zakona širom svijeta, i u Pokretu socijalista tvrde da je njihov uzor bio američki zakon FARA, a ne ruski.
"Agent stranog uticaja" prema predloženom zakonu su sve nevladine organizacije koje pretežno finansiraju druge države, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
Kao "agent stranog uticaja" navode se i neprofitne organizacije koje se bave političkim djelovanjem usmjerenim na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Srbije, kršenje Ustavom garantovanih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.
Prijedlog zakona predviđa da svako istupanje predstavnika "agenata stranog uticaja" mora imati oznaku da je organizacija upisana u Registar agenata stranog uticaja koji vodi Ministarstvo pravde.
U slučaju nepoštovanja te obaveze, predloženi zakon predviđa i kazne poput zabrane obavljanja rada i krivične prijave protiv odgovornih lica.
U obrazloženju zakonskog predloga tvrdi se da u Srbiji deluju udruženja građana koja "otvoreno rade protiv državnih i nacionalnih interesa Srbije."
Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) kaže za RSE da Inicijativa ne bi prihvatila da koristi ovu oznaku.
"Pristajanje na ovakav vid represije ne bi bila opcija", kaže ona.
Zbog implikacija predloženog zakona, izrazili su zabrinutost u Stejt Departmentu, a Evropska komisija je rekla da svi usvojeni zakoni moraju biti u skladu sa demokratskim vrijednostima, uključujući slobodu govora i izražavanja.
Saradnja na tekstu: Kubat Kasymbekov, Natia Zambakhidze