Jugostočna Europa

Jugoistočna Europasastoji se od 7 država : Bosna i Hercegovina, Srbija, Rumunjska , Bugarska, Sjeverna Makedonija,Kosovo i Crna Gora.

Kosovo se geografski poistovjećuje s dvjema velikim kotlinama: Metohijskom (albanski Rrafshi i Dukagjinit, 350 do 450 m) na zapadu i Kosovskom (510 do 570 m) na sjeverozapadu i istoku, međusobno odvojenima niskim pobrđem Drenice. 

Sjeverna Makedonija svojim najvećim dijelom (oko 80% ukupnepovršine) obuhvaća planinskokotlinsko područje, a sastoji se od dvijurazličitih prirodno-geografskih cjelina:Zapadne Makedonije, međusobno odijeljenih kompozitnom dolinom rijeke Vardara. Istočna Makedonija zahvaća porječja lijevihpritoka Vardara (Pčinje i Bregalnice) i Strumice. Mnogobrojnekotline(Kumanovska, Kočanska, Ovče polje, Strumičko-radoviška, Delčevska, Berovskaidr.) na visini do 500 m, ispunjene tercijarnim jezerskim sedimentima,razdvojene su nižim uzvišenjima (do 1200 m) od starijih i otpornijih stijena (Bogoslovec, Venac, Plauš, Konečka i Gradeška planina). Prostor Istočne Makedonije obrubljuje pojas visokih planina: Osogovska planina (2252 m),Vlaina (1932), Plačkovica (1754 m) i Ogražden (1744 m) na istoku,Belasica (2029 m), Kožuf (2166 m) i Kozjak (1822 m) na jugu uzgranicu s Grčkom te Dren(1663 m), Babuna (1746 m) i Jakupica(Solunska glava; 2540 m) na zapadu. U geološko-tektonskom pogledu IstočnaMakedonija dio je rodopske mase nastale hercinskim nabiranjem, a razdvojena jena istočni izapadni (pelagonijski) masiv.

Crna Gora je uglavnom planinska zemlja (57% područja iznad 1000 m visine) u sastavu Dinarskoga gorja, a sastoji se od pet prirodno geografskih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Crnogorskoga primorja. Stara Crna Gora prostrana je krška zaravan (800 do 1000 m) nagnuta prema depresiji Skadarskoga jezera.

Teritorij Srbije sastoji se od uže ili središnje Srbije (55 978 km² ili 72,1% teritorija) i pokrajine Vojvodine .Srbija (uža ili središnja) sastoji se od Peripanonske Srbije (oko 22 000 km²) na sjeverozapadu i u srednjem dijelu, Karpatsko-balkansko-rodopske Srbije (oko 25 000 km²) na istoku i jugu, te Dinarske Srbije (oko 10 000 km²) na jugozapadu. Sjeverozapadni dio Peripanonske Srbije čine Posavina, Podrinje s Podgorinom, a srednji dio Zapadno i Veliko Pomoravlje.

Bugarska se sastoji od četiri geološko-morfološka područja. Sjeverni dio između Dunava i Stare planine zauzima Dunavska ploča, građena od paleozojskih, krednih i neogenih naslaga pokrivenih praporom. Pruža se između rijeke Timoka i Crnoga mora.

U središnjem dijelu Rumunjske ističe se planinski pojas Karpata (31% ukupne površine zemlje), mlađe nabrano gorje izdignuto u tercijaru. Protežu se u obliku luka od sjeverne granice zemlje do doline Dunava na jugozapadu i doline Someşa na sjeverozapadu. Istočni Karpati koji se pružaju od sjevera do doline rijeke Prahove, izdižu se do 2303 m visine na planini Rodna. Duž unutrašnje, zapadne strane Istočnih Karpata pruža sa niz vulkanskih planina.

BiH je pretežno gorovita; 85,8% teritorija iznad je 200 m apsolutne visine. Nizine (područja do 200 m apsolutne visine) obuhvaćaju samo 14,2% teritorija, a nalaze se u rubnim dijelovima: na sjeveru uz rijeku Savu te na jugu uz rijeku Neretvu i njezine pritoke. Sastoji se od peripanonske Bosne, središnjega planinskog prostora (srednja Bosna i bosansko-hercegovačka regija visokoga krša) i niske Hercegovine.

literatura: Hrvatska enciklopedija