Predaje iz Studenaca
Projekt unutar izvannastavnog programa „Čuvari baštine“ za šk. g. 2023./2024.
O školi
Osnovna škola STUDENCI ima bogatu kulturno-prosvjetnu prošlost. S radom je počela davne 1867. godine odlukom carskog i Kraljevskog Pokrajinsko-učionskog vijeća u Zadru što našu školu svrstava u sam vrh prosvjetnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Današnja školska zgrada sagrađena je 1938. godine, a škola trenutno broji 24 učenika.
Projekt Predaje iz Studenaca
„Krajolik Studenaca jedinstven je prirodni mozaik sastavljen od pošumljenih uzvisina, od manjih goleti i krškog polja, od njiva i dolaca, te dvadesetak zgodno raspoređenih zaselaka. Cijelim pejzažem dominira uzvisina na kojoj se nalazi središte, Kod crkve, gdje je crkva Svetog Ilije koja je zemljopisno, povijesno i identitetsko mjesto koje vjerski, nacionalno i kulturno, već stoljećima, određuje Studenčane.“
Moji Studenci, monografija, Studenci 2003.
U istraživačkom radu zabilježene su usmene predaje iz Studenaca za potrebe projekta Predaje iz Studenaca koji je odabran na natječaju CISDŽ za sudjelovanje u programu Čuvari baštine za školsku godinu 2023./2024. Predaje su snimili i transkribirali učenici 5. – 8. razreda Osnovne škole STUDENCI, a u istraživanju je sudjelovalo deset kazivača. Prikupljene su dvadeset i tri demonološke predaje koje karakteriziraju nadnaravne protagoniste i pojave, opisuju njihov izgled i ponašanje, susret ljudi s tim bićima i njihov utjecaj na život ljudi, bio on pozitivan ili negativan. Istraživanje i sakupljanje tradicijske kulture stoljećima je jedna od temeljnih civilizacijskih dužnosti. Cilj ovog projekta bio je sačuvati predaje od zaborava i pomoću njih prikazati duh i stil pučkoga pripovijedanja.
„Studenčani su narod bistar, doskočit i ponosit. Najviše se ponose svojim Svetim Ilijom, lipom pameti i dičnom nošnjom. Više ljube svaki zanat nego težački. Najviše ljube butige, trgovinu i galentariju. Inače, lipo i skladno govore, još lipše pivaju i pripovidaju.“
Demonološke/mitske/mitološke predaje
U projektu je prikupljeno dvanaest demonoloških predaja o vilama, dvije o morama, četiri o vješticama, četiri o vukodlacima i jedna o nadnaravnim pojavama.
U demonološkim predajama ostvaruje se susret dvaju svjetova – ono što se može spoznati razumom i logikom te ono što je ispod razuma, neshvatljivo, tajnovito. Predaja s jedne strane čini tajnim 'drugi svijet' koji je neuređen, nejasan, a s druge strane ga osvjetljava, čini ga poznatim jer treba biti na oprezu i zaštititi se od prodora tog svijeta. „Mnoge se posljedice nadnaravnog djelovanja, katkad i naravnog liječe (rješavaju, ili se preventivno brani od njih) tako da se koriste tekstovi i postupci koji vanjskim svojim obilježjima izgledaju kršćanski, utemeljeni na Bibliji, Novom Zavjetu i tradiciji crkvenih blagdana (...).“ (Rudan Kapec, 2010: 30).
Nadnaravna bića, bića s nadnaravnim sposobnostima i nadnaravne pojave - etiološka priča
„Kad je Bog istirao iz raja Adama i Evu, sažalilo mu se ipak posli. Ode on da ji vidi kako žive. Zateče ji zdrave i vesele. Uplaši se nji dvoje kad su Boga spazili, a on ji pita koliko imadu dice. Imali su dvanaestero. Stid ji bilo da kažu, pa privaru Boga, vele: šestoro, i izvedu ji prid njega. Bog jim samo reče: 'Koliko vidljivi, toliko nevidljivi'. Od to doba postadoše ta zatajita dica nevidljiva. To su vilenjaci i vištice. I danas ima jednako vidljivog i nevidljivog svijeta, jer se oni jednako i mlože i umiru kao i mi vidljivi ljudi.“
Učenici i kazivači tijekom terenskoga istraživanja
Kazivačka situacija
Kazivačke situacije bile su inducirane, kazivači su na upit učenika kazivali predaje, a ne iz vlastitih razloga i interesa kao što je to slučaj u autentičnim kazivačkim situacijama.
Kazivači nisu naslovljavali predaje. Naslove su dodali učenici naknadno, uzimajući u obzir glavni motiv prisutan u pojedinoj predaji koji pokreće radnju. Naslovi obično sadrže motiv demonološkog (mitskog) bića koje se pojavljuje u samoj predaji.
Lokaliteti iz studenačkih predaja
Pogled s Viline glavice
Veliki kamen na Kašinu Okrajku
Vilini doci, učenici Filip Udiljak, Kristijan Udiljak i Kristina Udiljak
Aktivnosti učenika
Stop animacija
Stop animacija tehnika je animacije pomoću koje se želi postići dojam pokreta određenog objekta. Između svakog snimljenog kadra objekt se pomakne, a kada se serija kadrova prikaže kao cjelina, stvara se iluzija pokreta.
Stop animacija prema predaji Čovik ranio vješticu, učenica Mihaela Bilić-Antičević
Blackout poezija
Blackout poezija spoj je pjesništva i crtanja. Ne zna se tko je prvi izmislio takav način poezije, a popularizirao ju je Austin Kleon, američki pjesnik i kreativac, koji je 2010. godine objavio zbirku pjesama Newspaper Blackout.
Upute za blackout poeziju:
- izabrati i kopirati tekst iz knjige, novina ili časopisa
- uzeti crni flomaster, tuš ili kemijsku
- pročitati tekst pa izdvojiti riječi koje će tvoriti smislenu cjelinu
- riječi zaokružiti ili istaknuti
- preostale riječi iz teksta zacrniti ili prekriti na neki drugi način.
Pano u Osnovnoj školi STUDENCI, radovi učenika 5. – 8. r.
Kazivanje predaja tehnikom kamišibaj
Butaj [butai] – mala drvena kutija u koju se umeću slike i pomoću njih pripovijeda priča
Kamišibaj [kamishibai] umjetnost je pripovijedanja koja spaja sliku i riječ, a pripovijeda se uz pomoć male pozornice napravljene od drveta. Naziv kamišibaj dolazi od riječi kami što znači papir i riječi šibaj što znači gledalište. To je tradicijski oblik pričanja priča djeci koji potječe iz Japana. Početkom prošlog stoljeća ulicama Japana putovali su pripovjedači na biciklu i prodavali slatkiše. Sa sobom su nosili i butaj – drvenu kutiju. Kad bi djeca od njih kupila slatkiše, za nagradu ispričali bi im priču upravo tehnikom kamišibaj pomoću butaja, male drvene kutije u koju su se umetale slike.
Prema predaji Vila izgubila dite, učenica Mihaela Bilić-Antičević
Kazivanje predaje Vile s Viline glavice tehnikom kamišibaj, učenica Josipa Vuković
Digitalna knjiga i brošura
Predaje iz Studenaca
ZBIRKA BLACKOUT POEZIJE UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE STUDENCI
Knjiga i brošura u tiskanom obliku
Videouradak naših učenika
Predaje iz Studenaca
Učenička evaluacija projekta
Kazivači i zapisivači
Studenci, 2023.
Kazivali: Anđa Bilić-Pavlinović, r. 1964. Angela Bilić-Pavlinović, r. 1962. Iva Udovičić, r. 1941. Lucija Udiljak, r. 1950. Ljuba Vuković, r. 1952. Mara Bilić-Pavlinović, r. 1949. Marija Udiljak, r. 1947. Mate Šakić, r. 1950. Matija Babić, r. 1946. Ružica Šakić, r. 1955.
Zapisali: Ana Paola Šakić, 5. r. Ella Radeljić, 6. r. Goran Babić, 7. r. Josipa Vuković, 6. r. Filip Udiljak, 8. r. Kristijan Udiljak, 8. r. Lovro Babić, 8. r. Petar Udovičić, 7. r. Rafael Antonio Šakić, 5. r.
Literatura
Biti, Vladimir (1981). Bajka i predaja. Povijest i pripovijedanje. Zagreb, Liber
Bošković-Stulli (1959). Istarske narodne priče. Zagreb, Institut za narodnu umjetnost
Bošković-Stulli, Maja (1975). Narodna predaja – Volksagge kamen spoticanja u podjeli vrste usmene proze, u: M. Bošković – Stulli, Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb
Botica, Stipe (1990). Vile u hrvatskoj mitologiji. Radovi zavoda za slavensku filologiju, 25
Ivanišević, Frano (1987). Poljica: narodni život i običaji. Split, Književni krug Split
Lüthi, Max (1961). Volksmärchen und Volkssage. Zwei Grundformen erzählender Dichtung. Bern – München.
Marjanić, Suzana (1999). Zaštitna sredstva protiv more kao ženskog-niktomorfnog demona, u: Treća, br. 2. Zagreb, Centar za ženske studije
Raos, Ivan (2004). Prosjaci i sinovi. Zagreb, Matica hrvatska
Rudan Kapec, Evelina (2010). Nadnaravna bića i pojave u predajama u Istri.
Šimić, fra Anđelko (1993). Lovreć. Zagreb, IGP »August Šenoa«
Zečević, Divna (1986). »Tuda više ne idi!« Izbor usmenih predaja iz okolice Slavonske Požege, u: Književnost na svakom koraku. Studije i članci. Osijek, Izdavački centar Revija Radničko sveučilište Božidar Maslarić
Zečević, Divna (1986). Usmene predaje kao književna organizacija čovjekova doživljavanja povijesti i prirode, u: Književnost na svakom koraku. Studije i članci. Osijek, Izdavački centar Revija Radničko sveučilište Božidar Maslarić
