Kòrsou ta kambia
Chrissy i e bientu di kambio
Un djasabra mainta riba un dia di solo kla, Chrissy di diesdos aña ta sintá kant’i awa di Sint Jorisbaai. Su tata, un dosente pashoná ku sètmentu di ola, a siñ’é kon e por sinti direkshon di bientu i prepará pa e sèt ola i disfrutá di dje.
Miéntras e ta prepará tur kos i mira tur e praktikadónan di windsurf i kitesurf riba e olanan blou kristalino, e ta sinti un brisa suave ta supla pasa riba su skouder. No ta nada nobo, pero e biaha akí e bientu ta sinti otro.

“Papa, bo tambe a sinti esei? Bientu ta supla otro awe,” Chrissy ta remarká, kinipiendo su wowonan mirando direkshon di solo.
Mener Terry ta sakudí kabes pensativo. “Asina mes. Ta parse ku direkshon di bientu ta kambiando. "Mira, esnan ku ta windsurf tambe a ripará i nan tur ta bai den otro direkshon.”
Den e tempu tras di lomba, a bin ripará ku kambio di klima tin mas i mas influensia riba islanan den Karibe. Bientu ku ántes kasi semper tabata bini di nortost, ta kambiando mas tantu biaha di direkshon i ta supla tambe mas i mas duru. Esaki tin konsekuensia grandi pa naturalesa i e ta influensiá awor tambe nos bida diario, manera e direkshon di esnan ku ta sùrf.

Miéntras Chrissy ta yuda su tata hisa bela di e planki di sùrf, mener Terry ta konta mas di e kambionan na kaminda.
“Bo tabata sa ku e velosidat promedio di bientu ta oumentando pa motibu di kambio di klima?" Esei no ta nifiká solamente mas velosidat pa nos, ora nos ta sèt ola, pero e por ta peligroso tambe pa nos turbinanan di bientu na norkan, komo ku bientu muchu fuerte por kousa daño na nan. Ora tin hopi bientu fuerte òf orkan, e turbinanan ta stòp di drai.”
Chrissy ta hisa kara wak e turbinanan di bientu imposante ku e por a mira riba un distansia i ku na e momentunan akí tabata drai den bientu na nan zjilea. “Pero si muchu bientu ta pone nan stòp di drai, dikon nos a traha nan anto?”
“Nan ta produsí hopi energia, anto nos ta ménos dependiente di gasoil pa generá elektrisidat." Pero ta kosta hopi sèn tambe pa mantené nan. Ora tin muchu bientu nan mes ta ahustá òf nan ta stòp di drai pa protegé e ekiponan.” E ora ei e turbinanan di gasoil mester tuma ofer. Tin biaha esei ta resultá di mas pa nan so karga i e ora ei …” E ta hari. “E ora ei bo ta haña e konosido black-out.”
Chrissy ta hari. “Sí, black-out!”

Mener Terry ta sigui: “Ademas velosidat di bientu mas haltu ta kondusí na sekamentu mas rápido di vegetashon. Kunukeronan mester usa mas awa pa mantené nan matanan na bida. Poko dia pasá mi a papia ku un kunukero, Omar, ku a konta mi ku un parti di su tereno a pega na kandela pa motibu di e sekura i kalor ekstremo.”
Miéntras e ta drenta awa, Chrissy ta mustra riba un pida tereno kant’i laman kaminda e vegetashon ta tiki i loke tin ta tur seku i gris. “Esei tambe ta pa motibu di bientu?”
Mener Terry ta asintí. "Si, asina mes. Bientu ta supla bai ku tur humedat riba e blachinan, na moda ku e vegetashon ta seka mas lihé.”
Nan ta subi riba nan planki, hisa bela den direkshon di bientu, sali bai riba e awa blou kristalino i sèt ola ku un velosidat haltu.
Diripiente Chrissy ta sinti ku bientu ta baha te stòp di supla por kompleto. Su bela no ta bòl mas i e ta bira pisá. E planki di sùrf no ta bai dilanti mas tampoko. Chrissy ta purba pone e bela den un otro direkshon, pero no ta logra kue moveshon mas. “Kiko a pasa atrobe, papa?”
“Esaki ta un otro efekto di kambio di klima,” Mener Terry ta bisa preokupá.
“Tin biaha ta asina ku bientu ta kai di repiente i bo ta sinti tambe mesora ku e airu ta bira mas kayente." E kalor ekstremo ei por kousa strès òf hasta okashoná sakamentu komo konsekuensia di un permanensia muchu largu den solo. Spesialmente den e solo kayente di awor.”
Di repiente bientu ta bolbe lanta, pero e biaha akí for di totalmente un otro direkshon i e ta supla masha duru mes. Nan ta hisa nan bela i sùrf bai bèk kosta. Esaki ta pone Chrissy pensa riba e konmemorashon di Tula ku a keda kanselá un aña promé, kaminda e tabata invitá pa kanta.
“Bo ta kòrda e tormenta for di Venezuela ku a destruí tur kos durante e seremonia?" E dia ei tambe bientu a kambia di direkshon. Esaki ta parse meskos ku biaha pasá!” e ta bisa su tata eksitá.
“Sí,” Mener Terry ta kontestá. “Si direkshon di bientu kambia esei por tin konsekuensianan grandi, spesialmente si edifisionan i infrastruktura lokal no ta prepará pa esei. Ráfaga di bientu por kousa ku palu ta kai i hasi daño i bientu kontrali por manda áwaseru paden enbes di pafó.”
Unabes nan a yega kantu, awa ta kuminsá spat. Chrissy ta bira wak direkshon di laman i ta ripará ku leu ayá nubianan skur ta formando. “Laga nos ban kas, papa,” e ta bisa preokupá. “Parse ku tin un tormenta na kaminda.”
Mener Terry ta sakudí kabes. Nan ta piki tur kos lihé lihé i kana bai direkshon di nan pikòp pa warda nan.
“Bon bisá, dushi. Laga nos ban kas numa. Lástima sí ku nos no por gosa mas tantu di laman. Pero lamentablemente esaki tambe ta birando normal. Nos no por hasi muchu mas ku adaptá nos na e bientu ku ta kambia, meskos ku nos mester adaptá nos na e mundu rondó di nos ku ta kambiando,” e ta bisa ku un stèm suave miéntras e ta start su pikòp.
Miéntras nan ta kore bai, telefòn di Mener Terry ta rin, i e ta pon’é riba spiker. “Terry, bo por bin Mahuma aworakí? Nos tin un emergensia,” un stèm preokupá ta bisa.
Mener Terry ta purba keda kalmo. “Papa, esei no ta zona bon." Normalmente Servisio Metereológiko ta yama bo solamente den kasonan urgente”. "Algu grave ta pasando, no?” Chrissy ta bisa preokupá.
“Probablemente sí dushi, pero abo keda bo trankil. Muchu malu no ta morto.” Ora Mener Terry baha Chrissy na kas serka su mama, e ta bras’é duru. Chrissy tabata sa e ora ei ku loke a pasa awe ta solamente komienso di algu muchu mas grandi.
Algu ku lo por kambia Kòrsou kompletamente…