'Strah tjera ljude na svašta'

Koliko je rat u Ukrajini i na koji način uticao na građane u BiH?

Građani u Bosni i Hercegovini u proteklih desetak dana sa zabrinutošću prate dešavanja u Ukrajini. Dodatno ih, kako kažu, uznemiravaju medijski tekstovi u kojima se rat u Ukrajini dovodi u vezu sa mogućom eskalacijom sukoba u Bosni i Hercegovini. Ističu da su zbog svojih ratnih iskustava senzibilniji na takve najave, a dodatno su nezadovoljni i odnosom političara za koje kažu da nemaju odgovor na postojeću situaciju.

Teška vremena ispred nas

Svi smo mi preživjeli to, prva ja sam sad išla sebi, po svoje namirnice, svoju kuću da obezbijedim, sa brašnom i ostalim stvarima – jednostavno iz prošlog rata mi smo prošli sve to i znamo kako je to, nije nam nimalo jednostavno. Bez obzira šta drugi misle, a izgleda da neće ni stati.

Mirjana Bogdanović, Banja Luka

Preživio sam rat jedan, bio sam teški ranjenik, jedva sam ostao živ, tri mjeseca sam bio u komi i sad treba razmišljati... od sudbine se ne može pobjeći.

Jasmin Marić, Sarajevo

Ja konkretno nisam, nije ni moja porodica, ali ne možemo reći da ne dijelimo zabrinutost svih drugih građana, jer smatramo da je realnost takva kakva jeste, da je izuzetno teška situacija, da ulazimo u jednu globalnu krizu i da ćemo svi osjećati posljedice.

Lejla Ljuca, Sarajevo

To se stvara, posebno kad je situacija takva, da živiš, a nemaš nekih stvari koje si ostavio, pa možeš da koristiš neko određeno vrijeme, nego se bojiš šta će biti sutra, to je vrlo problematično.

Nikola Mišić, Banja Luka

Ne djeluje uopšte to sad nešto toliko strašno, da nas na neki način afektuje, osim sad ovih poskupljenja, brašno, gorivo – gorivo je drastično poskupilo – to sve ima svoj uticaj.

Đorđe Đapić, Banje Luka

Naš narod je najlakše prestrašiti putem medija danas, što upravo svi rade, jer svi su napravili tu prenapuhanu situaciju oko trenutne situacije u Ukrajini i poskupljenja ovdje.

Nerman Šabanović, Sarajevo

Dok traje rat u Ukrajini, na Balkanu cijene rastu, građani prazne police, mada vlasti upozoravaju da hrane ima dovoljno. Redovi za benzin su zabilježeni u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Redovi na jednoj od benzinskih pumi u Sarajevu, 3. marta uveče nakon što su neki mediji objavili da će cijena goriva znatno porasti

Traume, nepovjerenje i strah

Kako objasniti ponašanje građana u BiH?

Sociolog Ivan Šijaković ocjenjuje za RSE da ljudi, pogotovo na ovim prostorima, mnogo toga rade iz straha, jer su svašta pretrpjeli tokom rata devedesetih godina.

Vi vidite na svim medijima, portalima, društvenim mrežama, analize i prognoze onih koji nešto znaju i onih koji ništa ne znaju, ali hoće da iskoriste priliku da nametnu neke svoje stavove – i razumljivo je da to plaši ljude.

Dodaje da na medijima, portalima, društvenim mrežama, mogu da se nađu analize i prognoze onih koji nešto znaju i onih koji ništa ne znaju, te da ovi drugi "hoće da iskoriste priliku da nametnu neke svoje stavove – i to plaši ljude". On dodaje da je dodatni problem što se na ovim prostorima političarima malo vjeruje.

On podsjeća da su danas sve informacije lako dostupne putem mobilnih telefona, pa na ljude uticaj vrši stotinu različitih stavova, i to djeluje zbunjujuće ma koliko ljudi bili čvrsti i imali ovakvo ili onakvo iskustvo.

Šta su uradile vlasti da smire paniku?

Širom BiH, mnogi su masovno pravili zalihe, uglavnom brašna i osnovnih životnih namirnica, iako ne prijete nestašice hrane.

U apotekama u BiH posljednjih dana zabilježena je i povećana potražnja "tableta s jodom", odnosno kalijum jodidom – koji se koristi u slučaju nuklearnog incidenta, za prevenciju raka štitne žlijezde. Ove tablete nisu registrovane u BiH.

Oblast robnih rezervi u BiH je na nivou dva entiteta. Vlada RS izdvojiće 7 i po miliona evra za  interventnu nabavku  osnovnih životnih namirnica – pšenice, ulja, šećera, riže, soli, konzervi hrane – kako su saopštili entitetski zvaničnici, a biće nabavljena i nafta i naftni derivati. Vlada Federacije BiH saopštila je u februaru da  u rezervama ima roba  u vrijednosti od oko 15 miliona evra.

Ubrzo nakon ruske agresije na Ukrajinu, snage EUFOR-a na teritoriji BiH, njih 600, iz predostrožnosti su pojačane sa 500 dodatnih pripadnika snaga EU.

Francuski borbeni avioni, takođe iz predostrožnosti, od ponedjeljka 7. marta su počeli nadlijetanje zemalja zapadnog Balkana.

Invazija Rusije na susjednu Ukrajinu je počela 24. februara.

Baza protivvazdušne odbrane Ukrajine nakon ruskog napada u Mariupolju, 24. februara 2022.

Prema posljednjim podacima Ujedinjenih nacija, od njenog početka povrijeđeno i ranjeno više od 1.200 civila.

Taj broj uključuje 406 poginulih i 801 povrijeđenog – ali brojke "će vjerovatno biti mnogo veće", kaže Liz Trosel, portparol Visokog komesara UN za ljudska prava.

Broj ljudi koji bježe od rata, od 24. februara prešao je dva miliona, saopštile su Ujedinjene nacije 8. marta.

Filipo Grandi, visoki komesar UN za izbjeglice, ranije je nazvao masovni egzodus iz zemlje najbrže rastućom izbjegličkom krizom u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Život tokom invazije Rusije

Redovi na jednoj od benzinskih pumi u Sarajevu, 3. marta uveče nakon što su neki mediji objavili da će cijena goriva znatno porasti

Baza protivvazdušne odbrane Ukrajine nakon ruskog napada u Mariupolju, 24. februara 2022.