Izazovi života u kolicima s 200 eura mjesečno
Mogućnost zapošljavanja, jednak tretman, isplata jednokratne pomoći. To su samo neki od zahtjeva koje su iznijele osobe sa invaliditetom na protestu u Sarajevu, 9. maja.
Živim u Sarajevu, a već devet godina nisam uspio doći do Sebilja u centru grada. Damir Salkić iz Sarajeva
Damir Salkić je od 2015. godine osoba sa invaliditetom. Za Radio Slobodna Evropa kaže kako najviše problema ima sa kretanjem zbog arhitektonskih barijera. Damirova invalidnina iznosi 403 marke (oko 200 eura). To nije dovoljno za njegovo liječenje.
Medicinski tretman mjesečno košta više od pet hiljada maraka, uključujući lijekove, ortopedska pomagala, kao i potrebu za ličnom i personalnom asistencijom. To nije dovoljno. Damir Salkić iz Sarajeva
Na protestu u Sarajevu osobe sa invaliditetom su ukazale na diskriminaciju prilikom zapošljavanja, te niskim invalidninama koje iznose oko 400 maraka (200 eura). Protest je održan ispred zgrade Vlade entiteta Federacija BiH. Predstavnici entitetske vlade su im obećali pomoć pri rješavanju problema.
Invalidnina nedovoljna za skupi život u BiH
Mehmed Omerović iz Zenice je od rođenja gluhonijem.
Najveći problem je komunikacija, gdje god da odemo to nam je najveća prepreka, iako postoji Zakon o tumačenju znakovnog jezika, on se ne primjenjuje. Mehmed Omerović iz Zenice
Mehmed ima invalidninu 109 maraka (oko 55 eura). Ne može raditi, a supruga je nezaposlena. Kaže kako ovaj novac potroše za dva dana.
Jednak statust i jednake mogućnosti
Zlatka Leković iz Sarajeva je stopostotni invalid. I ona dobija s 109 maraka. Jedan lijek plaća 80 maraka (oko 40 eura).
Nemamo podršku nigdje, gdje god se obratite ili dobijete odbijenicu ili vam zatvore vrata. Zlatka Leković iz Sarajeva
Na proteste je došao i Ismir Grabovica iz Sarajeva. Prije dvije godine ostvario je pravo na tuđu njegu.
Da mi nije oca ne bih mogao sam živjeti, moji lijekovi koštaju 150 maraka, dok platim režije, nemam više ništa. Ismir Grabovica iz Sarajeva
Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu bazu podataka o broju osoba sa invaliditetom. Procjenjuje se da ih ima oko 295.000. Podrška osobama sa invaliditetom u nadležnosti je dva bh. entiteta.
Najlošiji status imaju osobe za tzv. neratnim invaliditetom. Riječ je, uglavnom, o onima koji tjelesna oštećenja ili intelektualne poteškoće imaju od rođenja ili djetinjstva. S druge strane, osiguran je bolji položaj za osobe sa statusom ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata.
To praktično znači da su osobe sa stopostotnim invaliditetom svrstane u kategoriju "neratnih invalida". Iz entitetskih budžeta mjesečno primaju oko 400 maraka, odnosno oko 200 eura. Istovremeno, osobe koje su isti stepen invaliditeta zadobile u ratu u BiH, devedesetih godina prošlog stoljeća, imaju mjesečna primanja koja prelaze 2.000 maraka, odnosno 1.000 eura.
Osobe sa invaliditetom u BiH spadaju u najsiromašnije i najmarginaliziranije društvene grupe, ocijenjeno je u dokumentu "Analiza sistemske diskriminacije osoba sa invaliditetom po osnovu uzroka invalidnosti", koju je objavila institucija Ombudsmena BiH.
U izvještaju objavljenom 2021. godine se upozorava da osiguravanje jednakog tretmana osobama s invaliditetom nije pitanje socijalne pomoći, nego osnovnih ljudskih i prava.
